Notice: Test mode is enabled. While in test mode no live donations are processed.

KM 0
Select Payment Method
Sarajevo
Zaboravljena djeca rata, Grbavička 32,
Sarajevo 71 000, BiH
Email
info@zdr.ba
Follow us
Location: Grbavička 32, Sarajevo 71 000, BiH
Email: info@zdr.ba
Follow us

Simboli izgubljene prošlosti

ZDR

Simboli izgubljene prošlosti

Donator: RECOM Mreža za pomirenje
Trajanje: 6 mjeseci

Koncept kulture pamćenja može se definirati kao skup mehanizama i procesa putem kojih društvo prenosi i oblikuje događaje iz prošlosti, kao i kako ih čuva od zaborava, stvarajući na taj način temelj na kojem se tumači sadašnjost i oblikuje budućnost.

Kako nas je historija naučila, najveći gubitak prošlosti osjetile su dominantne muške elite koje su se vidjele na vrhu progresivnih tokova i zbog toga su najviše insistirale na obnavljanju i očuvanju prošlosti. Radnici, etničke manjine, omladina i žene sporo su sticale pristup nacionalnim sjećanjima, čak i duže nego što su bile prihvaćene u nacionalnim reprezentativnim i obrazovnim institucijama. Žene i manjine često služe kao simboli „izgubljene“ prošlosti, nostalgijski shvaćene i romantično konstruirane, no njihovi stvarni životi lako su zaboravljeni.

Kroz projekat „Simboli izgubljene prošlosti“, stvaramo prostor za čujnost glasova žena koje su učestvovale u ratu kao vojnikinje, žena žrtava seksualnog nasilja tokom rata, žena koje su podigle glas protiv rata, te djece rođene usljed rata, kako bismo prenijeli kulturu pamćenja i spriječili zaborav, kao i podstakli mlade ljude da uče, pamte i razmišljaju kritički.

Cilj projekta „Simboli izgubljene prošlosti“ je izgraditi drugačiju kulturu pamćenja koja će, na temelju ličnih iskustava i priča, prenijeti glas žena i djece, kako bi njihovi životi bili zapamćeni i kako bi mladi ljudi na temelju toga učili, pamtiti i razmišljali kritički, kako bi se spriječilo zaboravljanje uloge žena u ratnim i postratnim događajima.

Ciljne grupe obuhvaćene ovim projektom su:

  • ženske vojnice;
  • žene žrtve seksualnog nasilja tokom rata;
  • žene koje su podigle glas protiv rata;
  • djeca rođena kao rezultat seksualnog nasilja tokom rata.

Projektne aktivnosti su podijeljene u; trodnevnu obuku u kojoj su učesnicima omogućeni da se upoznaju s komunikacijom, nasiljem i razumijevanjem konflikata, identitetom i raznolikošću, suočavanjem s prošlošću i izgradnjom mira, te dvodnevnu metodu „Žive biblioteke“ koja se koristi pri radu na temi suočavanja s prošlošću, ali i na izgradnji mira. Korištenjem metode „Živa biblioteka“, govornicima je pružena prilika da stvore drugačiju kulturu pamćenja kako bi približili svoje lične priče mladima, svoja iskustva, iz kojih crpe motivaciju, kako okruženje reagira na njihov rad, s kojim se izazovima suočavaju, te poruke i lekcije koje su prikupili tokom svog puta. Finalna aktivnost projekta bila je pokretanje građanske akcije, odnosno ulične akcije u čast i memorijalizaciju mira, koju su organizirali učesnici i koja je otvorila dijalog o postojećim modelima memorijalizacije, ukazujući na to da predstavlja počast žrtvama bez obzira na njihov izvor, te omogućava stvaranje prostora za konstruktivne promjene ka inkluzivnoj, nenacionalističkoj, mirno orijentiranoj kulturi pamćenja.

10 studentica sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i Univerziteta Istočno Sarajevo učestvovalo je u projektu.