Zakon o zaštiti civilnih žrtava rata u Federaciji Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, broj 60/23)

Pravilnik o radu komisije za davanje stručnog mišljenja radi utvrđivanja statusa posebne kategorije civilnih žrtava rata

Nagrada za mir, Cesena

Nagradu “Cesena City for Peace”, Udruženju “Zaboravljena djeca rata” za isticanje u odbrani ljudskih prava i promociji mira u protekloj godini, dodijelila je Općina Cesena u saradnji sa Centrom za mir “Ernesto Balducci”. Nagradu koja se dodjeljuje svake godine povodom Dana ljudskih prava, uručio je savjetnik za kulturu i inkluziju Općine Cesena, gospodin Carlo Verona, a preuzeo ju je Senedin Hrnjica, član našeg tima.

Općina Cesena je Udruženju dodijelila ovu nagradu u znak solidarnosti sa djecom rođenom zbog rata i ženama preživjelim ratnog seksualnog nasilja, te kao podršku u ostvarivanju prava i potreba ove vulnerabilne društvene kategorije.

Ceremoniji su prisustvovali/e građani i građanke Cesene koji/e su imali/e priliku vidjeti postavku izložbe BREAKING FREE u svom gradu, kao i predstavnici ISCOS Emilia-Romagna, naši partneri i priljatelji sa kojima već dugi niz godina postavljamo izložbu širom Italije.

Tokom boravka u Ceseni, posjetili/e smo i Gimnaziju “Vincenzo Monti”, sastavši se sa profesorima/kama i učenicima/cama. 

Učenici i učenice su saznali/e više o raspadu bivše Jugoslavije, kako je do rata došlo i kako se završio. Razgovarali/e smo o posljedicama koje je seksualno nasilje kao oružje rata ostavilo – djecu rođenu zbog rata, u čijem sklopu su nezaobilazne kategorije djece mirotvoraca i humanitarnih radnika. Objasnili/e smo kako su pravna nedefinisanost i društvena nevidljivost decenijama nakon rata kulminirale potrebom za formiranjem Udruženja koje će svoje članove/ice zastupati u svakom pogledu.

Predstavili/e smo im rad Udruženja “Zaboravljena djeca rata”. Upoznali/e smo ih sa našim umjetničkim programima, snažnim alatima u borbi za društvenu vidljivost djece rođene zbog rata, poput predstave “U ime oca” i izložbe “Breaking Free”, čija se postavka nalazila u Ceseni tokom jeseni.

Istakli/e smo primjer dobre prakse iz Bosne i Hercegovine, novi Zakon u Federaciji, kojim su djeca rođena zbog rata prvi put u historiji naše države prepoznata kao posebna kategorija cilivilnih žrtava rata, a donesen je istrajnim zalaganjem Udruženja. 

Sa gimnazijalkama i gimnazijalcima razgovarali/e smo o ogromnoj važnosti prevencije ratnog seksualnog nasilja. Na kraju smo podsjetili/e na individualnu i kolektivnu odgovornost o podizanju svijesti o ovom ratnom zločinu koji se, nažalost i danas čini širom svijeta, te o važnosti pravnog prepoznavanja djece rođene kao posljedice ove vrste nasilja u svim konfliktnim i post konfliktnim društvima.

Ekonomsko osnaživanje žena – radionica u Bihaću

Prepoznavši ogroman značaj ekonomskog osamostaljivanja žena u uspostavljanju rodne ravnopravnosti, održali/e smo radionicu u Bihaću na ovu temu, u okviru programa “Pokret 1325”, gdje smo mladim ženama pružili/e korisne alate i podršku na putu ka ekonomskoj nezavisnosti.

Posebno se ponosimo našom Jasminom Bajraktarević, učesnicom “Pokreta 1325” i protagonistkinjom istoimenog videozapisa, koja je bila jedna od predavačica na radionici. 

Jasmina je ohrabrila mlade žene da izađu iz komfor zone tradicionalnog načina poslovanja koji nam svima nameće “siguran državni posao” sa minimalno 40 radnih sati sedmično i skromnom penzijom i da se upuste u svet digitalnog marketinga. Učesnicama je približila definiciju digitalnog marketinga, šta on sve sadrži i koji su konkretni koraci za bavljenjem ovim poslom.

Jasmini je bilo važno da saznamo ono što nas ne uče u školi, a to je da danas svaka žena, bilo studentica, domaćica ili uposlenica, može zarađivati ozbiljne cifre novca uz pomoć telefona, malo hrabrosti, upornosti i ljubavi.

Jasminin doprinos radionici već sada svjedoči o uspješnosti programa “Pokret 1325” i važnosti ženskog okupljanja i osnaživanja mladih žena. Programom podstičemo učesnice da djeluju u društvenom i političkom životu Bosne i Hercegovine. Nastojimo da ih uvjerimo da je žensko učešće ključno za izgradnju mira u regionu, te da im prenesemo potrebne liderske vještine kako bi mjenjale društvo i motivirale druge mlade žene da im se pridruže.

Alate ekonomskog osnaživanja žena i feminističke principe, učesnicama radionice približila je predavačica Denija Hidić iz Fondacije CURE.

Meliha Klopić Murtić, koja je osvojila čak jedanaest svjetskih nagrada za svoj biznis prirodne kozmetike Magic Touch, u namjeri da ohrabri mlade žene da se upuste u preduzetništvo, sa njima je podjelila iskustvo osnivanja biznisa i dala im korisne savjete.

Radionica je realizovana uz podršku i saradnju sa Njemačkom ambasadom u Sarajevu.

Premijera filma “Pokret 1325”

Međunarodni dan ljudskih prava, obilježile/i smo premijernom projekcijom filma “Pokret 1325 – Žene, mir i sigurnost”, sa učesnicama istoimenog programa, bosanskohercegovačkim heroinama, regionalnim borkinjama za ženska prava i prijateljima i prijateljicama našeg udruženja.

U uvodnoj riječi, predsjednica i članica Udruženja “Zaboravljena djeca rata”, Ajna Jusić, naglasila je kako su preživjele i preživjeli, skoro trideset godina po završetku rata, ekspertkinje i eksperti i kao takve ih moramo uključiti u procese donošenja odluka i izgradnje mira u regionu. “Danas imamo 20.000 – 50.000 ekspertkinja i eksperata”.

Program “Pokret 1325”, ekranizovan na istoimenom videozapisu koji smo pogledali/e, integriše ovu tvrdnju. Osmišljen je kako bismo ohrabrili/e mlade žene u Bosni i Hercegovini na društvenu i političku participaciju i učešće u izgradnji mira u regionu. Podršku, savjete i liderske vještine, na njih su prenijele upravo bosanskohercegovačke heroine preživjele ratno seksualno nasilje, kao i pionirke ženskog pokreta u bivšoj Jugoslaviji. Vjerujemo da jedino transgeneracijskom razmjenom, međusobnim razumijevanjem iskustava žena, kao i njihovom regionalnom saradnjom možemo njegovati kulturu sjećanja i graditi mir.

Nakon prikazivanja videozapisa, uslijedila je panel diskusija na kojoj su učesnice govorile o svojim iskustvima sa programa i važnosti ženskog okupljanja.

Naše panelistkinje:

  • Belma Kobaš, učesnica programa “Pokret 1325”
  • Adila Suljević, bosanskohercegovačka heroina
  • Marijana Senjak, psihologinja i psihoterapeutkinja

Razgovor je moderirala Ajna Jusić.

Marijana Senjak je naglasila da ljudska prava nisu zagrantovana i da su procesi devedesetih doveli do ograničenja, zbog čega se opet borimo.

Istakla je dvije smjernice za političku budućnost Bosne i Hercegovine:

  1. Osiguravanje autonomnih ženskih prostora
  2. Žrtve postaju akterice.

“Oni koji su najviše pretrpjeli, oni su donosioci promjena. To je zagovarački put.”

Složile/i smo se da je važno mlade upoznati sa činjenicama, kako ih niko ne bi mogao trovati mržnjom i kako bi se angažovali/e za stabilniju i inkluzivnu budućnost naše zemlje. U kojoj mjeri im se to i sistemski poručuje?

Belma Kobaš, učesnica programa “Pokret 1325” i protagonistkinja videozapisa, podsetila je na izazove mladih žena u Bosni i Hercegovini:

  1. Nedostatak političke participacije
  2. Nedostatak prilika za napredovanjem
  3. Manjak edukacija, diskriminacija.

Programom “Pokret 1325” kreiramo siguran prostor mladim ženama da podjele izazove sa kojima se susreću kada žele da rade na unaprijeđivanju društva, pa im u skladu sa njihovim potrebama, pružamo podršku, savjete i korisne alate za društveno i političko djelovanje.

Transgeneracijska razmjena je ključan alat u osnaživanju mladih žena, jer ženska historija nije napisana i nastoji se na njenom zaboravljanju. Spajanje mladih žena sa heroinama i pokretačicama feminističkih pokreta je najveći garant da će dobiti potrebno i adekvatno znanje o pretrpljenom ratnom seksualnom nasilju i o antiratnim pokretima koje su vodile žene, dok su muškarci vodili ratove.

“Nek budu ponosne, snažne, a u amanet im želimo ostaviti istinu o nama, da smo živjele, da nas ne zaborave i da se ovo opet ne desi.” – Adila, bosanskohercegovačka heroina

Čuli/e smo i o važnosti implementacije UN Rezolucije 1325 u Bosni i Hercegovini od više stručne saradnice u Agenciji za ravnopravnost spolova, Branislave Crnčević Čulić.

Na značaj postojanja ovakvih programa, kako bismo osigurale/i mir i sigurnost u Bosni i Hercegovini, podsjetila nas je voditeljica programa “Pokret 1325”, psihologinja, omladinska radnica i mentorica učesnicama, Azra Frlj. Azra je istakla značaj međusobnog povjezivanja, posebno za kulturu sjećanja, koja zavisi od našeg sadržaja.

Program “Pokret 1325”, realizovan je uz podršku i u saradnji sa Ambasadom Njemačke u Sarajevu.

Foto: Almira Mehić

BREAKING FREE u Ravenni

Izložbu “BREAKING FREE” u Ravenni, Italija, otvorili su članovi/ce Udruženja “Zaboravljena djeca rata”, Ajna Jusić i Alen Muhić, u saradnji sa našim partnerima Iscos Emilia Romagna, a uz podršku Opštine Ravenna i CISL Romagna. Postavka izložbe će posjetiocima biti dostupna do 21. decembra.

Svečanom otvorenju izložbe prethodila je interaktivna panel diskusija, gdje su građani i građanke Ravenne saznali/e više o radu našeg Udruženja, te potrebama i položaju djece rođene zbog rata u Bosni i Hercegovini. Pričali/e smo i o izložbi “BREAKING FREE” kao umjetničkom alatu u borbi protiv društvene nevidljivosti ove ranjive grupe. Upoznali/e smo posjetioce i posjetiteljke sa usvajanjem Zakona u kojem su djeca rođena zbog rata u Bosni i Hercegovini, prvi put pravno prepoznata kao posebna kategorija civilnih žrtava rata.

Obratili/e su nam se i: direktor Iscos Emilia-Romagna – Andrea Cortesi, generalni sekretar CISL Romagna – Francesco Marinelli, i predstavnica Amnesty International Italija – Alba Bonetti. Govornici i govornice su poslali/e snažne poruke mira, inkluzije i jednakosti, važnosti borbe protiv seksualnog nasilja u ratu, ali i potrebama za kreiranjem mjera prevencije ovog oblika nasilja.

Narednih dana smo na izložbi ugostili/e preko 120 učenika i učenica srednjih škola, te grupu od 30 mladih izviđača i izviđačica iz Ravenne. Rad sa mladima je uvijek bio važan aspekt našeg Udruženja, pa smo i sada najviše vremena provjeli sa njima. Nakon ugodnog razgovora, mladi ljudi su posjetili izložbu. Kroz formu žive biblioteke, iz ličnih priča djece rođene zbog rata, prvi put su imali priliku čuti sa čime se sve suočava ova kategorija društva u Bosni i Hercegovini.

Autor izložbe: Sakher Almonem Stage Photographer.