Na ohrabrivanju i prepoznavanju vještina mladih žena, kako bi se uključile u politički život, te aktivno zagovarale izgradnju mira u Bosni i Hercegovini, radile smo na kampu Pokret „1325“, baziranom na rezoluciji Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda – Žene, mir i sigurnost!
Prije svega, učesnice su podijelile u kojoj mjeri se osjećaju osnaženim i pozvanim na političku i društvenu participaciju, o prilikama da aktivno djeluju u svojim lokalnim zajednicama, te kako doživljavaju položaj žena u Bosni i Hercegovini.
Definisale smo kojim se vrijednostima učesnice vode, kada je u pitanju njihovo društveno i političko učešće, jer će upravo te vrijednosti težiti da prenesu u svoje lokalne zajednice, te ih zagovarati nakon kampa, kako bi osnažile druge mlade žene na djelovanje.
Važno je da napomenemo da su prilikom upoznavanja sa rezolucijom 1325, učesnice iskazale razočarenje, jer se njihova prava i oblasti u kojima žene treba da djeluju, ne mogu pronaći u sklopu formalnog obrazovanja, niti su im približena u njihovim lokalnim zajednicama.
Poteškoće i izazove u implementaciji rezolucije 1325, učesnice su, uz podršku mentorice, psihologinje i omladinske radnice, Azre Frlj, razumjele kroz kolektivnu traumu koju nosi društvo u Bosni i Hercegovini. Mapirale smo zajedničke narative, emocije i vrijednosti, prisutne u BiH, kako bismo približile simptome kolektivne traume koju društvo nosi, a koja pojačava ustaljene obrasce i stavove o ulozi žena u našoj zemlji.
Radile smo na usvajanju mehanizama psihološke otpornosti, na pružanju otpora društvu, koje u sebi nosi potencijal za progresom i transformacijom. Procesi transformacije jesu iscrpni i dugotrajni, ali mogu rezultirati društvom kome su podloga solidarnost, aktivizam, empatija i inkluzivnost. Svojim procesom na kampu Pokret „1325“ učesnice stvaraju modele izgradnje mira koji odgovaraju njihovom vremenu, koračaju put svoje budućnosti.
Organizovane su dvije panel diskusije sa bosanskohercegovačkim heroinama i aktivistkinjama, pionirkama ženskog pokreta na prostorima bivše Jugoslavije. Panelom su moderirale učesnice, te su imale priliku da postavljaju pitanja koja oblikuju i nadograđuju njihovo znanje o mirovnim procesima. Dobile su uvid u praktična rješenja, iskustva iz pokreta, alate korisne na putu vidljivosti.
Transgeneracijska razmjena mladih žena sa aktivistkinjama i preživjelim ratnog seksualnog nasilja, ključna je u procesima njihovog osnaživanja, razumijevanja historije, ali i u procesima usmjeravanja u kreiranju funkcionalnog sjećanja ratnog nasljeđa i ženske borbe. Kreiranje sigurnih prostora za transfgeneracijski dijalog, stvara okvire kvalitetnih temelja kulture sjećanja na ženske borbe i pobjede na prostorima bivše Jugoslavije.
Učesnice su se oprobale i u radionicama svjesnog plesa implementiranim u saradnji sa Fondacijom Mohanji Bosna i Hercegovina, uz vodstvo koordinatorice Ana Raos. Ova tehnika je posebno prilagođena radu sa grupama ljudi koji nose određeno traumatsko iskustvo, pa je u našem kontekstu iskorištena u svrhu osnaživanja, prihvatanja sebe i davanja novih značaja takvim životnim iskustvima. Radionica je također igrala ulogu u izgradnji kohezije i povezivanja grupe, što je važan faktor za harmoničan timski rad.
Mlade žene su ujedinile svoju kreativnost i posvjetile vrijeme osmišljavanju i razradi ideja koje će realizovati u svojim lokalnim zajednicama, a uz mentorsku podršku udruženja “Zaboravljena djeca rata”, bosanskohercegovačkih heroina, regionalnih aktivistkinja, kao i njihove mentorice Azre Frlj. Kroz aktivnosti će sticati iskustvo i oprobati se u radu na implementaciji rezolucije 1325, te kvalitetnim sadržajem na lokalnom nivou, na djelovanje podstaći i druge mlade žene u Bosni i Hercegovini. Kako bi nadogradile ideje, ponovile i učvrstile sve što su naučile i iskusile tokom kampa, učesnice će se okupiti već krajem jula.
Inicijativa Pokret „1325“ se realizuje uz podršku i u saradnji sa Ambasadom Savjezne Republike Njemačke u Sarajevu.
https://zdr.ba/wp-content/uploads/2023/07/Untitled-design-3.png12602240Senohttps://zdr.ba/wp-content/uploads/2022/07/ZDR_logo_tr_ss.pngSeno2023-07-22 14:38:002023-11-22 14:52:14Učešće mladih žena u političkom životu Bosne i Hercegovine – Realizovan kamp Pokret “1325”
https://zdr.ba/wp-content/uploads/2023/04/Pokret-1325-zene-mir-sigurnost.png7201280Senohttps://zdr.ba/wp-content/uploads/2022/07/ZDR_logo_tr_ss.pngSeno2023-04-19 11:14:192023-11-14 10:49:57POKRET ‘1325’ POČINJE S TOBOM!
Udruženje „Zaboravljena djeca rata“ je u periodu od 16. do 18. februara organizovalo konferenciju „Internacionalna zagovaračka mreže za prava i potrebe djece rođene zbog rata“. Konferencija je imala za cilj osnivanje „Internacionalne mreže djece rođene zbog rata“. Na konferenciji su prisustvovale organizacije iz regije i svijeta, koje svojim radom utiču i rade na poboljšanje statusa i prava djece rođene zbog rata. Jedan od strateških ciljeva Udruženja „Zaboravljena djeca rata“ je bio i organizovanje konferencije u svrhu kreiranja platforme za razmjenu iskustava i praksi u okvirima tematike „djece rođene zbog rata“.
Vlada Velike Britanije je u novembru 2021. pokrenula prvi korak u kreiranju međunarodne platforme za podršku desetinama hiljada djece koja su zbog okolnosti njihovog začeća, marginalizirani i stigmatizirani od strane porodica i zajednica. Platforma upućuje na izazove djece rođene zbog rata, kategoriše ih po prioritetima, nudi opcije rješenja, te pruža okvir za koordiniranu akciju za sprovedbu. Posvećenošću konkretnim akcijama u okviru platforme, globalni partneri, vlade, međunarodne organizacije i civilno društvo, mogu poduzeti potrebne akcije za podršku ovoj djeci. Podsjećamo da je Udruženje „Zaboravljena djeca rata“, pored zagovaračkih uspjeha u BiH, učestvovalo u kreiranju Zakona o civilnim žrtvama rata Brčko Distrikta, te tim korakom ispisalo tragove historije sudjelujući u izradi ove platforme.
Shodno klimi na globalnom nivou, i uspješnom zagovaračkom procesu u BiH, odlučili smo da je početak 2023. godine pravo vrijeme za implementaciju konferencije.
Konferencija je imala za krajnji cilj da u saradnji sa srodnim organizacijama iz svijeta, te drugim akterima, osiguramo učešće djece rođene zbog rata u procesima izrade strategija, politika i procesa koji utiču na njihov status čime bi se doprinijelo poboljšanju položaja preživjelih i jednakosti djece rođene zbog rata globalno. Tokom konferencije prezentovalo se i diskutovalo se o različitim praksama u BiH, regiji i svijetu, s osvrtom da određene strategije moraju biti prilagođene kulturološkim, tradicionalnim, religijskim i političkim kontekstima u različitim konfliktnim i post-konfilktnim državama. Ovaj pristup omogućio nam je uvid u metodologije, alate i prakse primjenjive u različitim okruženjima.
Počasna gošća konferencije bila je Gerd Fleischer, dijete drugog svjetskog rata, koja je podijelila svoje životno iskustvo i učešće u tužbi ratne djece protiv norveške države pred Evropskim sudom za ljudska prava 2007.
Konferencija se sastojala od šest segmenata: istraživački aspekt, pravna prepoznatljivost, uloga umjetnosti i kulture u iscjeljivanju traume, umrežavanje i mogućnost saradnje, internacionalno iskustvo, te iskustva zapadnog balkana. Više o svakom aspektu možete pročitati u nastavku:
Istraživački aspekt – prezentacija istraživanja dr. Sabine Lee i dr. Amra u kojem su predstavljeni rezultati i rad istraživanja. Predstavljena je interdisciplinarna istraživačka mreža Children born of War https://www.chibow.org/ . Važno je istaći da je Udruženje „Zaboravljena djeca rata“ tokom pisanja navedenog istraživanja zamišljeno kao pilot projekat.
Više o Sabine Lee: https://www.chibow.org/prof-sabine-lee
Pravna prepoznatljivost – prezentacija „Platform for Action“ – World Vision i UK goverment, koju smo čuli na PSVI konferenciji u Londonu 2022. godine, na kojoj je BiH kao država dobila mogućnost potpisivanja i implementiranja ove strategije. Prezentaciju je radila liderica projekta, Erica Hall. Predstavljena je i publikacija TRIAL Inernational BiH o djeci rođenoj zbog rata, sa ciljem razmjene zagovaračkog iskustva u BiH i generalno o zakonskom okviru koji su postavljeni u BiH trenutno.
Iscjeljivanje traume vs. Umjetnost i kultura – predstavljena je predstava „U ime Oca“ kroz film format nakon čega je bio upriličen razgovor sa režiserom i učesnicima na ovom projektu. Cilj je isticanje važnosti umjetnosti u procesima iscjeljenja traume i prihvatanje traumatskih okolnosti i posljedica. S obzirom da se umjetnost pokazala kao dobar medijator za suočavanje sa prošlošću i posljedicama kada u dijalogu imamo marginalizirane identitete i društvo. U okviru panela, režiser predstave Darrel Toulon je imao kratku radionicu o dokumentarno plesnom teatru, te je podijelio svoje iskustvo i metodologiju rada na predstavi „U ime Oca“ koju je po istom principu primijenio sa djecom rođenom zbog rata u BiH, ali i djecom iz Ugande.
Umrežavanje i mogućnosti saradnje – Kako širiti poruku? prezentacija direktorice CEO Global Survivors Fund koja je predstavila ključna pitanja širom svijeta, te istakla važnost zajedničkog zagovaranje i podizanje svijesti, te dala prijedloge alata za daljnje zagovaranje.
Internacionalno iskustvo – izlaganje i prespektiva Eunice Otuko Apio iz Ugande i Cathleen de Kerchove, direktorice organizacije Enfants de Panzi et d’Ailleurs koja je u saradnji sa Dr. Mukwege progovrila o sistemskom programu osnaživanja i edukacije djece koja su rođena iz čina silovanja i koja su preživjela silovanje na području DCR Kongo.
Više o Enfants de Panzi et d’Ailleurs: https://enfantsdepanzi.org/index.php/our-team/
Pored učesnika i učesnica iz cijelog svijeta, na konferenciji su prisustvovali i regionalni predstavnici koji su predstavili važnost iskustva država Zapadnog Balkona (Kosovo, Srbija, Hrvatska i BiH)
Važnost iskustva država Zapadnog Balkana – osvrt na procese tranzicijske pravde na Zapadnom Balkanu sa primarnim ciljem ukazivanja na prakse i metodologije, koje su validne i korisne za internacionlno djelovanje u različitim post-konfliktnim područjima. Na panelu su govorile i predstavnica „Udruženja žrtava rata 92-95 Foča“, Midheta Kaloper, a potom i Marijana Senjak koja je predstavila stanje i perspektivu tačaka tranzicijske pravde koje se direktno tiču posljedica ratnog seksualnog nasilja i djeca rođene zbog rata u Hrvatskoj.
Jedna od učesnica je Qëndresa Prapashtica predstavnica Kosovskog centra za rehabilitaciju žrtava ratne torure (hibridni model) koja je predstavila položaj preživjelih na Kosovu. Također, čuli smo i izlaganje Ivane Žanić iz Beograda ispred Fonda za humanitarno pravo, sa fokusom na probleme u (ne)procesuiranju seksualnog nasilja u ratu pred sudovima u Srbiji. Regionalno djelovanje je značajno, što predstavlja okosnicu izgradnje regionalnog mira, ali i izgradnje povjerenja između država Zapadnog Balkana.
BREAKING FREE izložba je bila završni segment konferencije u kojem su naši članovi, majke i žene preživjele otvorile prostor za razgovor o istinskim efektima globalnog, regionalnog i nacionalnog angažmana u okvirima ratnog seksualnog nasilja, rodno zasnovanog nasilja, i djece rođene zbog rata. Ideja je bila da svim učesnicima predstavimo svakodnevne borbe i probleme sa kojima se susreću djeca rođena zbog rata ( u čemu se ogleda njihova uloga u društvu, porodici, partnertstvima, prijateljstvima, itd). Ovim smo angažiranim pojedincima i organizacijama dali do znanja da njihov, odnosno naš zajednički trud nije uzaludan. Svrha je da kroz motivaciju i empatiju pošaljemo zajedničku poruku da želimo društva jednakih vrijednosti.
Zahvaljujemo se na učešću u izgradnji platforme: Britanskoj Inicijativi za prevenciju seksualnog nasilja u sukobu (PSVI) – Erica Hall, članica PSVI stručnog tima; predstavnicima Sjedinjenih Američkih Država, Meksika, Gvatemale, Kosova, Uredu specijalnih predstavnika generalnog sekretara za seksualno nasilje u sukobu, nasilje nad djecom i za djecu i oružani sukob; Akcijama UN-a protiv seksualnog nasilja u sukobu; UNICEF-u; Uredu visokog komesara Ujedinjenih nacija za ljudska prava (OHCHR); PSVI Survivor Champions; Restauracija Konga; Zeleni Kordofan; Projekat Djeca rođena iz rata; Annie Bunting, Univerzitet York; Joanne Neenan – međunarodni advokat; Lejla Damon; i Global Survivors Fund.
https://zdr.ba/wp-content/uploads/2023/03/04_03_23_5.jpg8671300zdrbahttps://zdr.ba/wp-content/uploads/2022/07/ZDR_logo_tr_ss.pngzdrba2023-03-04 10:15:522023-03-06 18:28:25Internacionalna zagovaračka mreža za prava i potrebe djece rođene zbog rata
Otvaranjem u sarajevskoj Vijećnici izložbe “Progovara(j)mo za pravnu prepoznatljivost djece rođene zbog rata”, koju su kreirale preživjele žene preživjele ratnog seksualnog nasilja i djeca rođena zbog rata u saradnji s Muzejom ratnog djetinjstva, ukazano je na višestruke probleme s kojima se ove osobe suočavaju, te apelovano na predstavnike vlasti da ih riješe usvajanjem neophodnih zakona.
Izložba “Progovara(j)mo za pravnu prepoznatljivost djece rođene zbog rata”.
Predsjednica Udruženja “Zaboravljena djeca rata” Ajna Jusić kazala je kako je izložba “Progovara(j)mo” nastala kao potreba da sve nevidljive rane i posljedice ratnog seksualnog nasilja konačno dobiju neki oblik u kojem možemo postati više svjesni koliko posljedica jedan takav zločin protiv čovječnosti ostavlja.
“Nadam se da ćemo danas iskoristiti priliku da se suočimo sa samim sobom i da prihvatimo da imamo obavezu da se borimo protiv nasilja i da smo odgovorni jedni prema drugima. Uvažavanje nekog drugog ili nečeg drugačijeg je ljudsko pravo koje smo se obavezali poštovati. Mislim da će izložba ‘Speaking out [Progovara(j)mo]’ pokazati da diskriminatorne prakse itekako postoje”, rekla je Jusić, dodavši kako je u julu 2022. godine Vlada Brčko distrikta priznala status civilnih žrtava djeci koja su rođena kao posljedica seksualnog nasilja.
Istog mjeseca, podsjetila je, Vlada Federacije je u proceduru uputila Nacrt zakona o civilnim žrtvama rata, koji je usvojen u Parlamentu.
Predstavnici udruženja žrtava kažu kako su poslušali političare i prekinuli šutnju, a od njih sada očekuju da urade nešto konkretno za civilne žrtve rata u Federaciji.
“Naš život, naše godine poprilično mijenjaju zakonska prava koja su predviđena Nacrtom zakona o civilnim žrtvama. Za preživjele žrtve nasilja tokom rata je jako bitno da se dodaju nova prava, kao stambeno zbrinjavanje. Zakonom o socijalnoj zaštiti i zaštiti civilnih žrtava rata ovo pravo je bilo definisano, ali se u praksi nije primjenjivalo. Biološki sat kuca”, rekla je Midheta Kaloper-Oruli, predsjednica Udruženja žrtava rata “Foča 92-95”, dodavši kako je žrtvama zakonom neophodno osigurati banjsko liječenje i medicinsku rehabilitaciju, te osigurati da se snose troškovi dženaza odnosno sahrana.
U Delegaciji Evropske unije u BiH smatraju kako je na nivou države neophodno donijeti zakon o priznavanju statusa civilnih žrtava rata, naročito djece rođene zbog rata.
“Jedan od prioriteta Evropske unije jeste stvaranje okruženja koje će biti povoljno u Bosni i Hercegovini, koje će stvoriti društvo zasnovano na međusobnom razumijevanju i poštivanju. EU će i dalje raditi na ostvarenju ovih ciljeva. Kao dio toga ćemo težiti da se donese usaglašen zakon koji će jednako tretirati prava djece rođene zbog rata”, kazao je Joeri Maas iz Delegacije EU, istakavši da “pravda nije samo procesuiranje krivičnih predmeta, nego da se mora učiniti više na podršci žrtvama rata”.
Rezidentna koordinatorica UN-a u BiH Ingrid Macdonald je pozvala Vladu Federacije da usvoji Zakon i osigura finansijske pretpostavke za njegovo provođenje.
“Ne trebamo uzimati zdravo za gotovo potrebu da govorimo o traumi i o potrebi za zakonski priznatim pravima. Za to treba hrabrost i odlučnost žena žrtava da o tome govore i da donesu promjene potrebne za njihovu i budućnost društva. Odajem priznanje Brčko distriktu za donošenje revolucionarnog zakona, koji je doveo do priznanja zakonskih prava žrtava, i ohrabrujem Vladu Federacije da usvoje zakon sa istim standardima”, rekla je Macdonald.
https://zdr.ba/wp-content/uploads/2023/01/IMG_0899-1.jpg8671300zdrbahttps://zdr.ba/wp-content/uploads/2022/07/ZDR_logo_tr_ss.pngzdrba2022-12-05 19:58:192023-03-05 22:21:34OTVORENA IZLOŽBA „PROGOVARA(J)MO ZA PRAVNU PREPOZNATLJIVOST DJECE ROĐENE ZBOG RATA“
https://zdr.ba/wp-content/uploads/2023/01/jan_01.jpg468468zdrbahttps://zdr.ba/wp-content/uploads/2022/07/ZDR_logo_tr_ss.pngzdrba2022-12-01 19:42:302023-01-16 20:06:21IZLOŽBA U VIJEĆNICI: PROGOVARA(J)MO ZA PRAVNU PREPOZNATLJIVOST DJECE ROĐENE ZBOG RATA
Učešće mladih žena u političkom životu Bosne i Hercegovine – Realizovan kamp Pokret “1325”
Na ohrabrivanju i prepoznavanju vještina mladih žena, kako bi se uključile u politički život, te aktivno zagovarale izgradnju mira u Bosni i Hercegovini, radile smo na kampu Pokret „1325“, baziranom na rezoluciji Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda – Žene, mir i sigurnost!
Prije svega, učesnice su podijelile u kojoj mjeri se osjećaju osnaženim i pozvanim na političku i društvenu participaciju, o prilikama da aktivno djeluju u svojim lokalnim zajednicama, te kako doživljavaju položaj žena u Bosni i Hercegovini.
Definisale smo kojim se vrijednostima učesnice vode, kada je u pitanju njihovo društveno i političko učešće, jer će upravo te vrijednosti težiti da prenesu u svoje lokalne zajednice, te ih zagovarati nakon kampa, kako bi osnažile druge mlade žene na djelovanje.
Važno je da napomenemo da su prilikom upoznavanja sa rezolucijom 1325, učesnice iskazale razočarenje, jer se njihova prava i oblasti u kojima žene treba da djeluju, ne mogu pronaći u sklopu formalnog obrazovanja, niti su im približena u njihovim lokalnim zajednicama.
Poteškoće i izazove u implementaciji rezolucije 1325, učesnice su, uz podršku mentorice, psihologinje i omladinske radnice, Azre Frlj, razumjele kroz kolektivnu traumu koju nosi društvo u Bosni i Hercegovini. Mapirale smo zajedničke narative, emocije i vrijednosti, prisutne u BiH, kako bismo približile simptome kolektivne traume koju društvo nosi, a koja pojačava ustaljene obrasce i stavove o ulozi žena u našoj zemlji.
Radile smo na usvajanju mehanizama psihološke otpornosti, na pružanju otpora društvu, koje u sebi nosi potencijal za progresom i transformacijom. Procesi transformacije jesu iscrpni i dugotrajni, ali mogu rezultirati društvom kome su podloga solidarnost, aktivizam, empatija i inkluzivnost. Svojim procesom na kampu Pokret „1325“ učesnice stvaraju modele izgradnje mira koji odgovaraju njihovom vremenu, koračaju put svoje budućnosti.
Organizovane su dvije panel diskusije sa bosanskohercegovačkim heroinama i aktivistkinjama, pionirkama ženskog pokreta na prostorima bivše Jugoslavije. Panelom su moderirale učesnice, te su imale priliku da postavljaju pitanja koja oblikuju i nadograđuju njihovo znanje o mirovnim procesima. Dobile su uvid u praktična rješenja, iskustva iz pokreta, alate korisne na putu vidljivosti.
Transgeneracijska razmjena mladih žena sa aktivistkinjama i preživjelim ratnog seksualnog nasilja, ključna je u procesima njihovog osnaživanja, razumijevanja historije, ali i u procesima usmjeravanja u kreiranju funkcionalnog sjećanja ratnog nasljeđa i ženske borbe. Kreiranje sigurnih prostora za transfgeneracijski dijalog, stvara okvire kvalitetnih temelja kulture sjećanja na ženske borbe i pobjede na prostorima bivše Jugoslavije.
Učesnice su se oprobale i u radionicama svjesnog plesa implementiranim u saradnji sa Fondacijom Mohanji Bosna i Hercegovina, uz vodstvo koordinatorice Ana Raos. Ova tehnika je posebno prilagođena radu sa grupama ljudi koji nose određeno traumatsko iskustvo, pa je u našem kontekstu iskorištena u svrhu osnaživanja, prihvatanja sebe i davanja novih značaja takvim životnim iskustvima. Radionica je također igrala ulogu u izgradnji kohezije i povezivanja grupe, što je važan faktor za harmoničan timski rad.
Mlade žene su ujedinile svoju kreativnost i posvjetile vrijeme osmišljavanju i razradi ideja koje će realizovati u svojim lokalnim zajednicama, a uz mentorsku podršku udruženja “Zaboravljena djeca rata”, bosanskohercegovačkih heroina, regionalnih aktivistkinja, kao i njihove mentorice Azre Frlj. Kroz aktivnosti će sticati iskustvo i oprobati se u radu na implementaciji rezolucije 1325, te kvalitetnim sadržajem na lokalnom nivou, na djelovanje podstaći i druge mlade žene u Bosni i Hercegovini. Kako bi nadogradile ideje, ponovile i učvrstile sve što su naučile i iskusile tokom kampa, učesnice će se okupiti već krajem jula.
Inicijativa Pokret „1325“ se realizuje uz podršku i u saradnji sa Ambasadom Savjezne Republike Njemačke u Sarajevu.
POKRET ‘1325’ POČINJE S TOBOM!
POKRET „1325“
Movement 1325
Internacionalna zagovaračka mreža za prava i potrebe djece rođene zbog rata
Udruženje „Zaboravljena djeca rata“ je u periodu od 16. do 18. februara organizovalo konferenciju „Internacionalna zagovaračka mreže za prava i potrebe djece rođene zbog rata“. Konferencija je imala za cilj osnivanje „Internacionalne mreže djece rođene zbog rata“. Na konferenciji su prisustvovale organizacije iz regije i svijeta, koje svojim radom utiču i rade na poboljšanje statusa i prava djece rođene zbog rata. Jedan od strateških ciljeva Udruženja „Zaboravljena djeca rata“ je bio i organizovanje konferencije u svrhu kreiranja platforme za razmjenu iskustava i praksi u okvirima tematike „djece rođene zbog rata“.
Vlada Velike Britanije je u novembru 2021. pokrenula prvi korak u kreiranju međunarodne platforme za podršku desetinama hiljada djece koja su zbog okolnosti njihovog začeća, marginalizirani i stigmatizirani od strane porodica i zajednica. Platforma upućuje na izazove djece rođene zbog rata, kategoriše ih po prioritetima, nudi opcije rješenja, te pruža okvir za koordiniranu akciju za sprovedbu. Posvećenošću konkretnim akcijama u okviru platforme, globalni partneri, vlade, međunarodne organizacije i civilno društvo, mogu poduzeti potrebne akcije za podršku ovoj djeci. Podsjećamo da je Udruženje „Zaboravljena djeca rata“, pored zagovaračkih uspjeha u BiH, učestvovalo u kreiranju Zakona o civilnim žrtvama rata Brčko Distrikta, te tim korakom ispisalo tragove historije sudjelujući u izradi ove platforme.
https://www.gov.uk/government/publications/platform-for-action-promoting-rights-and-wellbeing-of-children-born-of-conflict-related-sexual-violence
Shodno klimi na globalnom nivou, i uspješnom zagovaračkom procesu u BiH, odlučili smo da je početak 2023. godine pravo vrijeme za implementaciju konferencije.
Konferencija je imala za krajnji cilj da u saradnji sa srodnim organizacijama iz svijeta, te drugim akterima, osiguramo učešće djece rođene zbog rata u procesima izrade strategija, politika i procesa koji utiču na njihov status čime bi se doprinijelo poboljšanju položaja preživjelih i jednakosti djece rođene zbog rata globalno. Tokom konferencije prezentovalo se i diskutovalo se o različitim praksama u BiH, regiji i svijetu, s osvrtom da određene strategije moraju biti prilagođene kulturološkim, tradicionalnim, religijskim i političkim kontekstima u različitim konfliktnim i post-konfilktnim državama. Ovaj pristup omogućio nam je uvid u metodologije, alate i prakse primjenjive u različitim okruženjima.
Počasna gošća konferencije bila je Gerd Fleischer, dijete drugog svjetskog rata, koja je podijelila svoje životno iskustvo i učešće u tužbi ratne djece protiv norveške države pred Evropskim sudom za ljudska prava 2007.
Više o Gerd Fleischer: https://en.wikipedia.org/wiki/Gerd_Fleischer
Konferencija se sastojala od šest segmenata: istraživački aspekt, pravna prepoznatljivost, uloga umjetnosti i kulture u iscjeljivanju traume, umrežavanje i mogućnost saradnje, internacionalno iskustvo, te iskustva zapadnog balkana. Više o svakom aspektu možete pročitati u nastavku:
Više o Sabine Lee: https://www.chibow.org/prof-sabine-lee
Više o Esther i GSF: https://www.globalsurvivorsfund.org/our-people
Više o Enfants de Panzi et d’Ailleurs: https://enfantsdepanzi.org/index.php/our-team/
Više o Eunice: https://wpscouncil.org/eunice-otuko/
Pored učesnika i učesnica iz cijelog svijeta, na konferenciji su prisustvovali i regionalni predstavnici koji su predstavili važnost iskustva država Zapadnog Balkona (Kosovo, Srbija, Hrvatska i BiH)
Jedna od učesnica je Qëndresa Prapashtica predstavnica Kosovskog centra za rehabilitaciju žrtava ratne torure (hibridni model) koja je predstavila položaj preživjelih na Kosovu. Također, čuli smo i izlaganje Ivane Žanić iz Beograda ispred Fonda za humanitarno pravo, sa fokusom na probleme u (ne)procesuiranju seksualnog nasilja u ratu pred sudovima u Srbiji. Regionalno djelovanje je značajno, što predstavlja okosnicu izgradnje regionalnog mira, ali i izgradnje povjerenja između država Zapadnog Balkana.
BREAKING FREE izložba je bila završni segment konferencije u kojem su naši članovi, majke i žene preživjele otvorile prostor za razgovor o istinskim efektima globalnog, regionalnog i nacionalnog angažmana u okvirima ratnog seksualnog nasilja, rodno zasnovanog nasilja, i djece rođene zbog rata. Ideja je bila da svim učesnicima predstavimo svakodnevne borbe i probleme sa kojima se susreću djeca rođena zbog rata ( u čemu se ogleda njihova uloga u društvu, porodici, partnertstvima, prijateljstvima, itd). Ovim smo angažiranim pojedincima i organizacijama dali do znanja da njihov, odnosno naš zajednički trud nije uzaludan. Svrha je da kroz motivaciju i empatiju pošaljemo zajedničku poruku da želimo društva jednakih vrijednosti.
Zahvaljujemo se na učešću u izgradnji platforme: Britanskoj Inicijativi za prevenciju seksualnog nasilja u sukobu (PSVI) – Erica Hall, članica PSVI stručnog tima; predstavnicima Sjedinjenih Američkih Država, Meksika, Gvatemale, Kosova, Uredu specijalnih predstavnika generalnog sekretara za seksualno nasilje u sukobu, nasilje nad djecom i za djecu i oružani sukob; Akcijama UN-a protiv seksualnog nasilja u sukobu; UNICEF-u; Uredu visokog komesara Ujedinjenih nacija za ljudska prava (OHCHR); PSVI Survivor Champions; Restauracija Konga; Zeleni Kordofan; Projekat Djeca rođena iz rata; Annie Bunting, Univerzitet York; Joanne Neenan – međunarodni advokat; Lejla Damon; i Global Survivors Fund.
OTVORENA IZLOŽBA „PROGOVARA(J)MO ZA PRAVNU PREPOZNATLJIVOST DJECE ROĐENE ZBOG RATA“
Otvaranjem u sarajevskoj Vijećnici izložbe “Progovara(j)mo za pravnu prepoznatljivost djece rođene zbog rata”, koju su kreirale preživjele žene preživjele ratnog seksualnog nasilja i djeca rođena zbog rata u saradnji s Muzejom ratnog djetinjstva, ukazano je na višestruke probleme s kojima se ove osobe suočavaju, te apelovano na predstavnike vlasti da ih riješe usvajanjem neophodnih zakona.
Izložba “Progovara(j)mo za pravnu prepoznatljivost djece rođene zbog rata”.
Predsjednica Udruženja “Zaboravljena djeca rata” Ajna Jusić kazala je kako je izložba “Progovara(j)mo” nastala kao potreba da sve nevidljive rane i posljedice ratnog seksualnog nasilja konačno dobiju neki oblik u kojem možemo postati više svjesni koliko posljedica jedan takav zločin protiv čovječnosti ostavlja.
“Nadam se da ćemo danas iskoristiti priliku da se suočimo sa samim sobom i da prihvatimo da imamo obavezu da se borimo protiv nasilja i da smo odgovorni jedni prema drugima. Uvažavanje nekog drugog ili nečeg drugačijeg je ljudsko pravo koje smo se obavezali poštovati. Mislim da će izložba ‘Speaking out [Progovara(j)mo]’ pokazati da diskriminatorne prakse itekako postoje”, rekla je Jusić, dodavši kako je u julu 2022. godine Vlada Brčko distrikta priznala status civilnih žrtava djeci koja su rođena kao posljedica seksualnog nasilja.
Istog mjeseca, podsjetila je, Vlada Federacije je u proceduru uputila Nacrt zakona o civilnim žrtvama rata, koji je usvojen u Parlamentu.
Predstavnici udruženja žrtava kažu kako su poslušali političare i prekinuli šutnju, a od njih sada očekuju da urade nešto konkretno za civilne žrtve rata u Federaciji.
“Naš život, naše godine poprilično mijenjaju zakonska prava koja su predviđena Nacrtom zakona o civilnim žrtvama. Za preživjele žrtve nasilja tokom rata je jako bitno da se dodaju nova prava, kao stambeno zbrinjavanje. Zakonom o socijalnoj zaštiti i zaštiti civilnih žrtava rata ovo pravo je bilo definisano, ali se u praksi nije primjenjivalo. Biološki sat kuca”, rekla je Midheta Kaloper-Oruli, predsjednica Udruženja žrtava rata “Foča 92-95”, dodavši kako je žrtvama zakonom neophodno osigurati banjsko liječenje i medicinsku rehabilitaciju, te osigurati da se snose troškovi dženaza odnosno sahrana.
U Delegaciji Evropske unije u BiH smatraju kako je na nivou države neophodno donijeti zakon o priznavanju statusa civilnih žrtava rata, naročito djece rođene zbog rata.
“Jedan od prioriteta Evropske unije jeste stvaranje okruženja koje će biti povoljno u Bosni i Hercegovini, koje će stvoriti društvo zasnovano na međusobnom razumijevanju i poštivanju. EU će i dalje raditi na ostvarenju ovih ciljeva. Kao dio toga ćemo težiti da se donese usaglašen zakon koji će jednako tretirati prava djece rođene zbog rata”, kazao je Joeri Maas iz Delegacije EU, istakavši da “pravda nije samo procesuiranje krivičnih predmeta, nego da se mora učiniti više na podršci žrtvama rata”.
Rezidentna koordinatorica UN-a u BiH Ingrid Macdonald je pozvala Vladu Federacije da usvoji Zakon i osigura finansijske pretpostavke za njegovo provođenje.
“Ne trebamo uzimati zdravo za gotovo potrebu da govorimo o traumi i o potrebi za zakonski priznatim pravima. Za to treba hrabrost i odlučnost žena žrtava da o tome govore i da donesu promjene potrebne za njihovu i budućnost društva. Odajem priznanje Brčko distriktu za donošenje revolucionarnog zakona, koji je doveo do priznanja zakonskih prava žrtava, i ohrabrujem Vladu Federacije da usvoje zakon sa istim standardima”, rekla je Macdonald.
IZLOŽBA U VIJEĆNICI: PROGOVARA(J)MO ZA PRAVNU PREPOZNATLJIVOST DJECE ROĐENE ZBOG RATA