“U Prijedoru, gradu u kojem živim, ratna dešavanja i miris rata su se osjetili puno prije nego u ostalim dijelovima Bosne i Hercegovine. Kao prvo, desilo se rušenje legalnih organa vlasti. U aprilu su se srušili legalni organi vlasti i potpunu kontrolu u svim sferama života preuzima Srpska demokratska stranka, uz pomoć vojske i policije. Vrlo brzo su se u gradu pojavili punktovi sa ljudima u raznim vojnim uniformama koji su u potpunosti kontrolisali kretanje u gradu. Tih dana sam preživljavala nešto najgore što mi se moglo desiti. Naravno, to nije bilo ništa u odnosu na sve ono što ću kasnije proći.” – navela je Nusreta Sivac, bosanskohercegovačka aktivistkinja za žene preživjele ratno seksualno nasilje

Procjenjuje se da je oko 20 do 50 hiljada žena, djevojčica i muškaraca silovano ili seksualno zlostavljano tokom rata u Bosni i Hercegovini. Prošlo je gotovo tri decenije od završetka rata, a Bosna i Hercegovina nije uspostavila efikasan sistem reparacija za preživjele kako bi adekvatno odgovorila na njihove potrebe. BiH, kao i druge zemlje svijeta, još uvijek nije uspostavila zakonski okvir koji očitava prava i potrebe djece rođene zbog rata.

Film “Bosna: Zamrznuto pomirenje | Off The Grid” oslikava trenutni i realni položaj kako civilnih žrtava rata i djece rođene zbog rata, tako i građana generalno koji žive u dobu zamrznutog konflikta bez adekvatnog napretka.

  • “Silovanje kao ratni zločin je korišteno kao sredstvo ratovanja, i u vezi s tim je važna prevencija za neke buduće ratove u kojima se nadam da neće biti korišteno. Mali broj slučajeva se istražuje, iako tužioci u BiH ali i šire imaju imaju dovoljno podataka koje su dobili od Međunarodnog tribunala.” – advokatica Vasvija Vidović

Ratno seksualno nasilje bilo je sistematsko i institucionalizirano, što je potvrđeno presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju. BiH je još uvijek daleko od pružanja preživjelim adekvatnih, brzih i učinkovitih mjera reparacije koje bi bile usklađene s međunarodnim standardima. Preživjele često naglašavaju odgovornost države da ih podrži i pozivaju na usvajanje cjelodržavnog sistema reparacija, kroz koji bi svima bio omogućen pristup odgovarajućoj podršci i jednakim pravima.

  • “Hvala Bogu pa su riješena pitanja djece šehida, ali mi tražimo da imamo jednaka prava kao i oni, da nas priznaju kao kategoriju djece čije su majke silovane tokom rata.” – Alen Muhić, dijete rođeno zbog rata

Činjenica je da nijedna država na svijetu, pa ni Bosna i Hercegovina, nema jasno definisanu kategoriju djece rođene zbog rata koja žive na margini i bore se za priznavanje svog pravnog statusa gdje se suočavaju sa brojnim administrativnim preprekama, stigmatizacijom i diskriminacijom.